Klizač za stoni cirkular (eng: table saw sled) je vrlo korisno pomagalo i uveliko olakšava svakojake „kerefeke“ koje valja izvoditi pri majstorisanju sa drvetom. U pričama na ovom blogu možete pronaći 101 upotrebu ovakvog klizača. Konkretno ovaj je napravljen od stranice starog kreveta i to za nešto manje od sat vrementa.

Slika 1: Stranica starog kreveta. Jedna od prednosti kada se pročuje da imate stolarski hobi je što vas ljudi počnu nuditi drvetom ili pločastim materijalima kojih žele da se otarase.

Slika 2: „Fabrički“ žlijeb na ploči. Na starom, ručno rađenom, cirkularu koji je, u stvari, bio ručni pa okrenut naopačke sam u iverici frezerom urezivao ove žljebove. Važno je bilo da budu paralelni sa listom cirkulara i funkcionisalo je potpuno OK i to godinama.

Slika 3: Na potrebnu širinu i dužinu žljebova izrezao sam dvije hrastove letve. Dobro je da bude neko tvrđe drvo. Letve su malo izvirivale iz žljebova (nekih 2-3 mm) jer se tako ploče neće dodirivati pa će biti manje trenja prilikom klizanja.

Slika 4: U ove letve sam izbušio po nekoliko rupa za šarafe. Rupe su nešto šire od prečnika samih šarafa tj imaju planirani „luft“.

Slika 5: Onda sam sredinu table poravnao sa sredinom ploče cirkulara i obilježio gdje dolaze žljebovi.

Slika 6: Na ta mjesta sam postavio letve u vinklu i zašarafio ih za tablu. Važno je napomenuti da nisam zašarafio „u tvrdo“ tj do kraja nego sam ostavio malo labavije. Ovako letve imaju neku mogućnost samopodešavanja jer su, kako je već pomenuto, rupe nešto šire od debljine šarafa. To samopodešavanje kompenzuje sitne nepravilnosti.

Slika 7: Ivice malo podrubljene blanjom.

Slika 8: Evo ga i u akciji – proklizao iz prve.

Slika 9: Vrijeme je za tzv nulti rez (Ameri baš znaju da dramatizuju). Klizač sam za ploču pritvrdio sa par stega upalio cirkular i počeo polako da ga podižem. Kada je list izvirio iz ploče podsjetilo me na scenu iz „Tri karte za Holivud“ – ono kada prvi put gledaju televizor u kafani (pile izlazi iz jajeta) – „Vidi pile! Živo pile!“.

Slika 10: Ostalo je još da se naprave prednja i zadnja ograda. Neke dvije musave table sam izrezao na po dva komada nekih 10-ak cm širine. Želio sam deblju ogradu od one na starom klizaču čisto radi veće krutosti tako da …

Slika 11: … sam ploče ulijepio po dvije i tako dobio nekih 36 mm. Gomila ljepila i ekseri su odradili stvar.

Slika 12: U ploči sam pripremio po 4-5 rupa za šarafe, stegama pridržao ogradu(e) i prišarafio ih odozdo.

Slika 13: I to je to – klizač spreman za akciju. Ovo je izuzetno korisno pomagalo.

Dodatak:

Slika 14: Nakon malo aktivnije upotrebe u praksi su se pojavila tri nedostatka koja je trebalo doraditi. Prvi je bio naginjanje ploče zbog toga što ima priličan prepust u odnosu na klizač …

Slika 15: … to sam jednostavno riješio dodavanjem “katamaran” pločica potrebne debljine lijevo i desno.

Slika 16: Sledeći nedostatak je bio malo opasniji. List cirkulara je neprijatno izranjao prilikom rezova.

Slika 17: Ovdje sam dadao jednu “tampon” zonu i sada je mnogo bezbjednije.

Slika 18: Poslednji nedostatak se odnosio na piljevinu koja se nakupljala uz ivicu i smetala da se drvo koje obrađujem fino poravnava. Svako malo sam morao da je čistim.

Slika 19: Onda sam zadnju ogradu odšarafio (kako je dobro što nije lijepljena), namjestio ovaj kosi bit u frezer …

Slika 20: … i dno malo podrubio.

Slika 21: Sada ima mjesta da se piljevina podvlači i ne treba je tako frekventno čistiti.